Zbog čega je grejanje na pelet tako isplativo?

Mnoge su prednosti koje grejanje na pelet ima, ali se mora priznati da je takva vrsta grejanja još uvek novost u našoj zemlji. Mada je pelet kao vrsta goriva manje zastupljen od, recimo drveta, reklo bi se da je sve više ljudi koji razumeju benefite takvog načina grejanja.

Naravno da ima ljudi koji su već uvideli prednosti takve vrste grejanja i počeli da koriste pelet umesto drva ili uglja. Interesantno je pomenuti da je pelet kao gorivo odličan izbor i zbog činjenice da u ekološkom smislu ima najmanje štete.

Kotlovi na pelet su najbitniji za kvalitet grejanja

Da bi sistem za grejanje mogao da funkcioniše na najbolji mogući način vrlo je važno i da pažljivo budu odabrani kotlovi na pelet.

Mada se u principu uvek preporučuje da budu kupljeni novi kotlovi, oni mogu i da budu izrađeni od već postojećih. Naime, ako se izvrši prilično jednostavna nadogradnja i doda namenski gorionik za pelet na već postojeći kotao, onda on može da funkcioniše kao što inače funkcionišu kotlovi na pelet.

Da li je grejanje na pelet isplativo?

Ukoliko znate koja je cena ovog čvrstog goriva, koje nastaje specijalnim tehnološkim postupkom mlevenja, a zatim sušenja i presovanja drveta ili nekog drugog materijala, koji nosi oznaku „bio“, onda će vam biti jasno i zbog čega je takva vrsta grejanja prilično isplativa.

Ako konkretni sistem ima kotao na pelet, na kome se nalazi gorionik snage do 35 kilovata, onda je prosečna potrošnja peleta između dva i šest kilograma po času.

Naravno da isplativost grejanja na pelet zavisi i od drugih faktora. Na prvom mestu od toga kada se gorivo nabavlja, jer je dobro poznato da je u toku letnjih meseci pelet mnogo jeftiniji. Takođe, na cenu peleta utiče i mesto prodaje, pa postoje delovi naše zemlje u kojima je ovo gorivo i znatno jeftinije.

Šta je pelet?

U većini slučajeva kotlovi na pelet koriste gorivo izrađeno od drveta. Prema definiciji, pelet je čvrsto gorivo, koje nastaje tehnološkim postupkom najpre mlevenja drveta ili nekog drugog „bio“ materijala, a potom sledi sušenje drveta i njegovo presovanje.

Uzevši u obzir da su kotlovi na pelet sa puno pažnje dizajnirani, nije ni čudno što se poštuju standardi u toku proizvodnje peleta, a što i te kako utiče i na izgled takve vrste čvrstog goriva. Naime, prema standardu, dužina peleta je 30 milimetara, a njegov prečnik iznosi 6 milimetara, dok ispod 10% mora da bude nivo vlage u jednom peletu.

Ono što je jedna od prednosti takve vrste goriva jeste i ta što nakon sagorevanja peleta ostaje samo 1% mase goriva pepela, a to i te kako utiče i na održavanje celokupnog sistema. Sve to znači da kotlovi na pelet, odnosno peći mogu da budu očišćeni u mnogo kraćem roku i jednostavnije, nego peći na drva, recimo.

Još jedna od prednosti korišćenja takve vrste goriva jeste i činjenica da pelet u prostoru zauzima mnogo manje prostora nego drva.

Kotlovi na pelet imaju termostat, isto kao i peći koje se koriste u takvim sistemima grejanja, što se takođe smatra značajnom prednošću. Zahvaljujući termostatu postoji mogućnost automatske regulacije temperature u konkretnom prostoru.

Prethodni tekstKako nastaje pluta za podne obloge
Sledeći tekstPrirodna zaštita jedinstvene lepote drveta