Industrijski podovi – dobar i jeftin pod ne postoji

Izraz Industrijski pod je nekada povezivan isključivo sa betonom. Posle toga su se pojavili epoksidi i poliuretani koji su istisnuli industrijske keramičke pločice iz upotrebe i postali izbor broj jedan kada se radi o halama u kojima se proizvodi hrana i piće, a posle i šire. Nakon toga na scenu stupaju dekorativni i 3D podovi koji svoju primenu nalaze u poslovnim prostorima i polako ulaze u privatne objekte, dok im za primenu u restoranima i kafićima pomažu mlađa „braća“ mikrotoping i mikrocement.

SAVET UREDNIKA
#BezDlakeNaJeziku

Predrag Rađen - urednik časopisa PODOVI
Predrag Rađen – urednik časopisa PODOVI

Nekada su klasični građevinski radnici mogli uraditi industrijski pod, a danas bi, ipak, ovu uslugu trebalo poveriti specijalizovanim licima naročito iz razloga što se u poslednjih par godina neki radovi graniče sa umetnošću ili ih slobodno možemo nazvati malim umetničkim delima.

Opet se vraćamo na podopolagača o kojem sam pisao u jednom od prethodnih brojeva. Upravo je on ključna karika u dobijanju finalnog proizvoda. Ustvari, da bi bili potpuno fer, moramo spomenuti još jedan vrlo važan faktor, a to je proizvođač materijala. Lično, imam iskustva u prodaji i ugradnji industrijskih podova, a nakon razgovora sa predstavnicima firmi koje se bave ugradnjom istih, cenim da se malo toga promenilo kada su u pitanju investitori u Srbiji. Naš investitor želi dobar i postojan pod vrhunskog proizvođača sa maksimalnom garancijom, ali po ceni nižoj od najniže.

SIKA industrijski pod, skladište
SIKA industrijski pod, skladište

SVIMA JE JASNO da dobar i jeftin ne idu zajedno, ne samo u ovom segmentu već ni u jednom drugom. Ipak, da olakšaju investitorima u njihovoj nameri pobrinuli su se neki podopolagači koji bi sve uradili da dobiju još jedan posao, pa im cenu poda spuštaju do te mere da je i investitoru jasno da nešto nije u redu.

Ipak priča drži vodu – drži bukvalno dok majstori odu. A onda se angažuje druga ekipa koja pristupa reparaciji skoro novog poda i naplaćuje realnu cenu, ali uz garanciju i na kraju investitor dobija pod po 50% većoj ceni nego da je u startu izabrao realnu ponudu od proverenog izvođača.

Materijal je u ovom segmentu u većini slučajeva vrhunskog kvaliteta jer na našem tržištu, barem do sada, nisu zaživeli proizvođači sumnjivog kvaliteta kao što je slučaj u drugim segmentima građevine. Dakle, jasno je da je cena ili gramaža materijala za određenu vrstu poda jasno specificirana po metru kvadratnom.

Primera radi, ukoliko želite kvalitetan epoksidni pod onda vam po metru kvadratnom treba barem 15-20 eura materijala, dok je cena ugradnje u zavisnosti od izvođača 5-8 eura. Lako je sabrati dva broja i običnom laiku, ali je onda nejasno kako investitori prihvataju cenu od 10 ili 12 eura kompletne usluge po kvadratu. Ili znaju da su dobili loš pod, ili su prevareni ili su ludi, po meni četvrta opcija ne postoji.

Industrijski pod je veoma specifičan za ugradnju, a isto tako i za reparaciju. U većini situacija reparira se kompletna površina, a ne određeni delovi, što je moguće kod nekih drugih podnih obloga. Zbog toga je jako važno pažljivo pristupiti odabiru kako vrsti poda, a možda je još važnije, izboru odgovarajućeg podopolagača.

Insistirajte da se u ponudi jasno specificira stavka po stavka, a da se količina materijala jasno navede u gramima (ili kilogramima) po metru kvadratnom, a isto tako i sam proces pripreme i ugradnje, kako bi investitor znao šta dobija od vas u ceni usluge. Ovakav način je najpošteniji i za investitora i za podopolagača. Investitor će shvatiti (barem bi trebao) da nije svaki pod isti, iako ima isti naziv, i samim tim će jasno doneti odluku da li je za privremeno ili trajno rešenje.

Uvek sam se grozio onih investitora koji misle da su najpametniji da, sve znaju i koji bi u svakom segmentu gradnje „ubili“ cenu jer za njih je svaki pod isti, svaka vrata, svaki prozor, cigla, crep, instalacije… A na sastanak su došli autom od 100.000 eura, na ruci sat od 20.000, garderoba kao sa piste i sve od poznatih svetskih proizvođača – kontradiktornost balkanskog mentaliteta.

Probajte mu na njegovom primeru objasniti da se kvalitet plaća i da ne postoji jeftin, a dobar pod sa početka priče.

Autor teksta: Predrag Rađen, urednik časopisa “PODOVI”

Prethodni tekst46. Međunarodni sajam građevinarstva SEEBBE – Snovi u osnovi
Sledeći tekstŠta je promenilo savremenu gradnju?