Prag: Češki modernizam i funkcionalizam

Sagrađen na 7 brda i presečen krivudajućom rekom Vltava, Prag nudi iznenađujuće bogatu arhitekturu. Od romantike i gotike do kubizma i funkcionalizma, glavni grad Češke Republike jedan je od nekoliko gradova gde mnoštvo različitih formi arhitektonskog izražavanja egzistiraju zajedno. Svaka era gradske istorije reflektuje se svojim građevinama.

Centar Starog grada je kod zamka Prag. Romantičke, gotske, renesansne, barokne i rokoko fasade kombinovane su da bi se stvorio veličanstveni rezultat. Struktura datira još iz IX veka, sa mnogim modifikacijama tokom godina. Najveću je u XX veku izvršio slovenački arhitekta Joze Plecnik, student Ota Vagnera.

Rimski imerator Čarls IV osnovao je Novi grad u ranim godinama XIV veka na osnovu projekta nemačkog arhitekte Peter-a Parler-a. Ovaj imperator pokazao se veoma uticajnim na Prašku arhitekturu, sagradio je Praški Univerzitet i Čarlsov most. Novi grad je planiran oko Wenceslas skvera, a kad je završen udvostučio je veličinu grada.

Od gotike ka baroku

Gotski uticaj koji je dolazio iz Francuske u ranim godinama XIII veka doneo je više, prostranije i nežnije građevine. Najuočljivija u Pragu je katedrala Svetog Vitusa, sagrađena unutar zidina zamka. Radovi na katedrali započeli su 1344. godine najpre u stilu revizije gotike. Međutim, zbog 1000 godina koliko je trebalo da bude završena, ona pruža sopstvenu istoriju gradskih arhitektonskih stilova i uticaja.

Uzmimo, na,primer, zvonik, originalno projektovan kao gotski od strane Parlera 1392. godine. Završen je 100 godina kasnije u renesansnom stilu, sa opekom u malteru i kupolom prekrivenom bakrom. Kada je grom oštetio kupolu 1760, ona je zamenjena trodelnom baroknom strukturom.

Primeri renesansne arhitekture mogu se naći u delu Mala Strana (mala četvrt Starog grada), lociranom na brdu između zamka i reke Vltave. Male ulice, renesansne palate i barokne crkve, daju Maloj Strani njen današnji šarm.

Čarlsov most koga je projektovao Parler, sagrađen 1357, najpoznatija je turistička atrakcija u Pragu. Ali, statue u baroknom stilu po kojima je on poznat, dodate su tek u XVII veku.

Stari grad bio je srce Praga čak i za vreme X stoleća. Mnoge građevine imaju gotsku unutrašnjost, a romantičke osnove. Mnoge od njih dobile su barokne fasade za vreme obnove u XVII i XVIII veku posle požara koji je zahvatio grad.

Divan primer je barokna vodenica Sitkovsky pokrivena kupolom u obliku luka koja je ostala do danas iako su ostali radovi zamenjeni funkcionalističkim galerijama češkog arhitekte Otakar-a Novotny-a.

Revivalizam i Ar Nuvo (Art Nouveau)

Nacionalni Teatar originalno je projektovao Josef Zitek u kasnim godinama XIX veka. Nakon toga dodato je još nekoliko prostora; najraskošniji je potekao od Karel-a Prager-a 1980. godine. Sastoji se od četvorougaonog auditorijuma obučenog u staklene, zvučno izolacijske blokove.

Godine 1905. arhitekt Jan Koula otvorio je novu eru projektom mosta Svatopluka Cecha preko Vltave. Važna kod premošćavanja dve obale nejednakih visina je laka čelična konstrukcija. Ona ima nežne čipkaste detalje.

Grand Hotel Europa na Wenceslas skveru ima jednu od najbolje sačuvanih ar nuvo fasada u Pragu. Projektovali su ga Bedrich Bendelmayer, Alois Dryak i Bedrich Ohmann. Hotel ima izobilje ekstravagantnih detalja, uključujući mozaike, metalne ukrase i drugo.

Češki modernizam i funkcionalizam

Jan Kotera posejao je seme Češkog modernizma svojom kućom Urbanek Publishing, projektovane korišćenjem pljosnatih opeka koje su stvorile geometrijsku fasadu.

U mirnom predgrađu Praga je vila Muller koju je projektovao austrijski arhitekta Adolf Los zajedno sa Karel-om Lhota-om 1928. godine. Ovaj skoro minimalistički projekat je jednostavan, u kontrastu sa buržoaskim enterijerima iz praške prošlosti. Razmatrana kao jedno od Losovih najboljih dela, ona ilustruje svoju veru da je prostor nešto što treba iskusiti. “Građevina treba da bude nema spolja i da odaje svoje bogatstvo jedino iznutra.”

Odavajući kombinaciju modernističkog i kubističkog uticaja, Joze Plecnik projektovao je crkvu žrtvovanog Srca 1922. godine. To je jednobrodna građevina sa masivnom kulom u kojoj je stakleni sat koji stvara iznenađujući i izvanredan efekat.

Jednostavnost i osmišljenost su ključ funkcionalizma, čiji su brojni primeri u Pragu. škola u obliku slova L na periferiji grada, češkog arhitekte Evzen-a Linhart-a, klasični je primer efikasnog korišćenja prostora zavisno od namene građevine.

Milan Babuska projektovao je ARA magacin tekstila u Starom Mestu u Novom gradu. Ova glatka, bela, čelična struktura bila je jedna od prvih koje su isključile kulu sa zakrivljenim uglovima od gornjih spratova.

Oko ugla Wenceslas skvera je avangardna Bat’a prodavnica, koja je sagrađena za prodaju obuće 1930. godine. Masivno širenje staklenih ploča dopustilo je kompaniji da reklamira svoje proizvode.

Komunizam i kubizam

Prelepi Hotel Praha u rezidencijalnom predgrađu grada, sagrađen je za vodeće članove Čehoslovačke Komunističke Partije da promovišu Češku industriju. Građevina se prilagođava konturama terena. Ona i daljen nosi hladne opomene iz prošlosti, kao električno mačevanje, koje je sada isključeno.

Istakuti deo konture Praga je TV kula Zizkov, koja se smatra remek-delom komunističkog stila. Ova kula koju nose tri stuba modelovana je po Sovjetskoj svemirskoj raketi. Nije popularna jer je planirana pod komunističkom vladavinom. Oni su skrnavili obližnje Jevrejsko groblje da bi sebi napravili put.

Prag je izgleda jedini grad u kome su Picasso-ve kubističke ideje primenjene u arhitekturi. Ova radikalna forma ekspresionizma može se videti rasuta unaokolo, najviše u stambenim blokovima. Jedina kubistička ulična svetiljka takođe se nalazi ovde. Dizajnirao je arhitekta Vladislav Hofman 1913. godine.

Moderna do danas

Godine 1990, gradonačelnik Praga, Jan Hasl, arhitekta po obrazovanju, formirao je odbor za arhitekturu, planiranje i zaštitu da predloži rešavanje konfliktnih ideja budućih kretanja modernog Praga. Obimni glavni plan predložio je novo komercijalno jezgro u Kalin i Smičkov oblastima koje su malo van centra.

Bazirajući se na tom planu, Jean Nouvel projektovao je Andel centar, trgovački centar i kancelarijski kompleks sa staklenom fasadom koji je u obliku anđela.

Holandska kompanija ING Real Estate koja angažovala Nouvel-a da projektuje Andel centar, ovlastila je Frank-a Gehry-a da izgradi ugao Jiraskuv mosta 1990. godine. Gehry-jeva Rasin zgrada koja je prouzrokovala bujicu negodovanja u Pragu, ima dva cilindrična elementa, jedan sa dva nivoa sjajnog stakla i jedan masivan koji nosi zatalasanu fasadu. Ova zgrada ima nadimak Fred i Ginger jer oblikom podseća na dva plesača.

Frenk Gehry i njegov češki ko-arhitekt Vladimir Milunic, ovom zgradom prekrili su prostor koji je ostao prazan posle bombardovanja u II svetskom ratu. Iako u kontrastu sa svojom istorijskom okolinom, to je vesela prezentacija modernih boema.

Jednako kontraverzan je i Myslbek centar, komercijalna zgrada pored Wenceslas skver-a. Projektovao je francuski arhitekta Claude Parent na mestu gde su nekada stajale gradske zidine koje su simbolički prikazane u projektu. Međutim, on je blokirao pogled na crkvu Tyn u Starom gradu.

Jedinstveni karakter Praga preslikan je svojim bogatim arhitektonskim nasleđem. Nove građevine, bez obzira na stil, biće nepravedno popustljive među velikim izborom onih koje ovd

Prethodni tekstBoja vina – Svako je vino „crno“ ako se u pijenju pretera
Sledeći tekstElastični sportski podovi