
Donji Dorćol je pravi reprezent Beograda u kojem se sudaraju istorijski slojevi i savremena izgradnja, a upravo na tom mestu nastao je enterijer stana koji ne govori samo o funkciji i estetici, već o preseljenju, pripadanju i svesnoj odluci da se jedan grad prihvati kao novi dom.
Upravo u tom složenom urbanom kontekstu, gde se sećanja grada prepliću sa njegovim stalnim promenama, otvorila se prilika da se savremeni život prostorno uredi za ljude koji Beograd biraju za svoj novi početak. Mladi bračni par poreklom iz Rusije putem zajedničkog prijatelja došao je do arhitektonskog tima studija Spatial Objectives.
U tom momentu oni su bili u potrazi za stanom u starom delu grada, tražili su prostor koji će postati njihov novi dom. Ideja o preseljenju u Beograd za njih nije bila privremena niti vođena trenutnim okolnostima – u planu im je bilo trajno naseljenje i zasnivanje novog života.

Upravo zbog toga, projektni zadatak je bio daleko složeniji i prevazilazio je klasične okvire uređenja enterijera. Drugim rečima, umesto pitanja stila i trenutnih trendova, u fokusu se našlo nešto daleko složenije – studio je imao zadatak da stvori osećaj doma, pripadnosti i kontinuiteta, i to u prostoru koji je nedavno izgrađen, a sve to u kratkom vremenskom roku kako bi par što pre mogao da uđe u svoj novi dom.
Kao što je pomenuto, stan se nalazi u novoizgrađenom objektu, sa jasno definisanom i racionalnom osnovom, dobrom prostornom organizacijom sa obiljem prirodne svetlosti.
Stoga su klijenti izrazili želju da se postojeća struktura stana zadrži, a to se u potpunosti poklopilo i sa uverenjem arhitekata da kvalitetna osnova ne zahteva radikalne intervencije. Imajući u vidu želju klijenta, umesto arhitektonskog „prepravljanja“, projekat se usmerio ka onome što će prostor učiniti ličnim – odabiru materijala, formiranju armosfere i biranju detalja koji će omogućiti emocionalnu vezanost između budućih stanara i okruženja koji će postati njihov budući dom.

Pošto su klijenti poreklom iz Rusije, inspiracija za dizajn je pronađena u specifičnostima ruske kulture i arhitekture, a naročito u fenomenu dača kuća – tradicionalnih vikendica koje predstavljaju utočište, mesto odmora i porodičnog okupljanja. Kako su one reprezent topline, izražene upotrebe drveta kao materijala, dekorativnosti i bogatog kolorita izbor je bio idealan.
Projektantski tim je pokušao da sve te vrednosti implementira u savremeni beogradski stan, a to je uspeo kroz drvene zidne obloge, pažljivo birane teksture i razigrane koloritne akcente u nameštaju i dekoraciji. Na taj način uspeli su da formiraju prostor koji ima svojevrstan karakter koji je savremen u svojoj formi ali duboko emotivan u izrazu.
Kao centralno mesto u stanu zauzela je dnevna zona koja je osmišljena kao vizuelno i atmosfersko „srce“ doma. U njoj su objedinjeni dnevni boravak, trpezarija i kuhinja bez jasnih granica, ali sa pažljivo definisanim ambijentima. U tom prostoru posebno se ističe Hay Quilton sofa, tapacirana vunenom tkaninom brenda Kvadrat, koja svojim volumenom i mekoćom poziva na boravak i okupljanje.
Dodatni sloj udobnosti i kolorita donosi tepih od vune iz kolekcije Orla Kiely za Brink and Campman, koji prostoru daje grafičku dinamiku, ali i taktilnu toplinu.

Zidovi su obasjani nežnim plafonskim visilicama, koje ne dominiraju, već diskretno dopunjuju atmosferu, dok su pažljivo birani detalji ti koji prostoru daju lični pečat. Među njima se izdvajaju plakati iz Poster Cluba, a posebno ilustracija „The Togo“ autorke Hane Peterson koja je smeštena u kuhinjskoj niši, kao tiha vizuelna pauza između svakodnevnih aktivnosti. Trpezarijski deo definisan je prvenstveno rasvetom. Iznad stola se nalazi Formakami lampa iz kolekcije Journey(&Tradition), koja poput lagane papirne skulpture lebdi u prostoru, emitujući meko, difuzno svetlo.
U dnevnom boravku korišćena je FLOS AIM svetiljka, sa više izvora svetlosti i mogućnošću fleksibilnog pozicioniranja, što omogućava prilagođavanje različitim scenarijima – od večernjeg opuštanja do društvenih okupljanja.
U spavaćim i radnim zonama prisutne su svedene plafonske lampe svetlih tonova, dok su u master spavaćoj sobi dodate zidne lampe Journey (&Tradition), koje unose dodatni sloj intimnog, ambijentalnog osvetljenja.



Posebnu pažnju zaslužuje i lođa, prostor koji je u mnogim novogradnjama zapostavljen ili sveden na funkcionalni minimum. Ovde je, međutim, tretirana ravnopravno sa ostatkom stana, kao produžetak dnevnog boravka. Uz zelenilo, tekstile iz H&M Home kolekcije i tepih Scion Living koji je otporan na vlagu, lođa postaje mala urbana oaza – mesto za predah, kafu ili tišinu, sa pogledom na grad koji polako postaje poznat.

Važno je istaći da dizajn ovog enterijera nije proizašao iz forme, već iz potrebe za emocionalnom orijentacijom u novom okruženju. Preseljenje u drugu zemlju i započinjanje života u novoj kulturi nose sa sobom neizvesnost, ali i potrebu za stabilnošću. U tom smislu, zadatak arhitekata bio je da stvore kontinuitet između prošlog i sadašnjeg, poznatog i nepoznatog. Stan je zamišljen kao prostorno sidro, mesto koje već od prvog dana deluje prepoznatljivo, sigurno i lično – kao dom.
Uz sve estetske i emotivne slojeve, projekat je imao i jasan vremenski okvir. Stan je morao biti spreman za useljenje u najkraćem roku, što je zahtevalo preciznu organizaciju i jasno definisan proces rada. Zahvaljujući iskustvu i koordinaciji tima, Spatial Objectives je uspeo da u zadatom vremenu realizuje prostor koji je više od stana – enterijer koji reflektuje karakter, potrebe i senzibilitet svojih korisnika.

Ovaj projekat predstavlja primer kako arhitektura i dizajn enterijera mogu prevazići puku estetiku i postati alat za stvaranje pripadnosti. U slojevitom tkivu Dorćola, nastao je dom koji tiho, ali jasno govori o novim počecima, ličnim pričama i o Beogradu kao gradu koji ume da primi one koji ga biraju.
Faktografija
- Naziv projekta: Kapetan Mišina Apartment
- Autor projekta: Spatial Objectives
- Autorski tim: Strahinja Petrović, M.arch; Borislava Ivanković, M.arch
- Namena: Stambena
- Lokacija: Beograd
- Površina: 109 m²
- Godina projektovanja: 2022.
- Godina realizacije: 2022.
- Fotograf: Miloš Martinović
















