
Živimo u brzom vremenu, gde se promene dešavaju na dnevnom nivou. Svakodnevno se punimo novim informacijama i veoma često ne možemo da ispratimo ni šta nam se lično dešava, a o promenama u društvu i da ne pričamo. I taman kada smo pomislili da smo uhvatili korak sa vremenom, eto novog iznenađenja.
Međutim, postoje neke stvari koje se ne menjaju. Kada su uređenje prostora i građevinarstvo u pitanju, postoji nešto što se uvek traži – drvo.
Naravno imalo je ono svoje svetle i manje svetle periode, ali je činjenica da je uvek traženo, da mu se uvek vraćalo i da uvek ima svoju publiku i konzumente koji ga obožavaju. Postavlja se pitanje zašto je to tako? Pa, hajde da vidimo.
Prirodni proizvod
Drvo je proizvod koji nalazimo u prirodi i koji nam pruža zdravu, sigurnu i prijatnu sredinu. Pođite od sebe. Nije li vam udobno kada oko sebe imate tople drvene tonove, koji vas opuštaju i vraćaju tamo gde i pripadate – prirodi?
Drvo kao brend
Drvo je prirodna vrednost koje je, nažalost, bar kada su naši krajevi u pitanju, sve manje. Preterana i nekontrolisana seča, neodgovoran pristup, nerazmišljanje, dovode nas u situaciju da imamo devastaciju čitavih šumskih kompleksa, što nije nimalo pohvalno. U skladu sa tim, drvo postaje sirovina koje je sve manje, a cena biva sve veća. Drugim rečima, drvo ima svoju upotrebnu, emotivnu, ali i finansijsku vrednost.
Iako se smatra sirovinom i energentom, drvo je zapravo brend svih onih proizvoda, koji od njega nastaju i gde svaki od njih, ponaosob, sa istom količinom vrednosti i kvaliteta istupa na tržište. I tako godinama. Jedina razlika u razvojnom periodu svih tih proizvoda jesu trendovi obrade drveta i njegov izgled u enterijeru. Danas se drvo, između ostalog, koristi za izradu visokokvalitetne stolarije, podova, nameštaja.

Upotreba drveta u proizvodnji stolarije
Poslednjih decenija, zahvaljujući velikim klimatskim promenama, kao i inovacijama u svetu stolarije, većina starih dotrajalih drvenih prozora i vrata zamenjuje se efikasnijom i modernijom PVC i aluminijum stolarijom. Čak i pravi zaljubljenici u drvo su pristali na ovu zamenu. Međutim, prepoznavajući tu večnu ljubav prema drvetu, proizvođači stolarije su drvenu stolariju vratili na velika vrata.
I to u obliku aluminijum-drvo stolarije. Ne samo da je zadovoljena emotivna komponenta, nego se ova stolarija smatra spojem tradicije i moderne inovacije. Shodno tome, sasvim je za očekivati odličan proizvod kao što je aluminijum-drvo stolarija. Naime, osnovu ove stolarije čini aluminijum, koji je sa unutrašnje strane obložen drvetom. Tako da imamo proizvod, koji uspešno odoleva klimatskim uslovima, a istovremeno pruža udobnost i toplinu.
Pored topline i prijatne atmosfere koju drvo na poseban način pruža prostoru u kome se nalazi, prednost ove stolarije je i što se lako uklapa u svaki enterijer, a ujedno zadovoljava i potrebe eksterijera. Smatra se pravim ljubimcem arhitekata, koji imaju mogućnost da zadovolje sve potrebe građevinskih objekata i učine stolariju funkcionalnom, ali i da iskažu svoju kreativnost. Naime, aluminijum je lak materijal, manipulativan koji se može lako oblikovati i stvarati prozore različitog oblika.
Takođe, veoma je izdržljiv i omogućuje stvaranje velikih profila, koji predstavljaju osnovu modernih staklenih zgrada koje streme u visinu.
Ukoliko bi mogla da se zaokruži priča, ovom stolarijom odrađen je dobar posao. Stvoren je novi vid prozora koji su visokoenergetski efikasni i izdržljivi, koji zadovoljavaju potrebu savremene gradnje, daju slobodu arhitektama i mogućnost stvaranja pravih remek-dela, pružaju udobnost, zdravu sredinu i prirodnu toplinu svakodnevnog života. Malo li je?
Pored aluminijum-drvo stolarije, postoji i drugi oblik kombinacije aluminijuma i drveta. To je drvo-aluminijum stolarija, koja kao osnovu ima drvo, koje je sa spoljašnje strane obloženom aluminijumom. Ova vrsta stolarije takođe spada u rang visokokvalitetne stolarije.
Međutim, prednost ipak nosi aluminijum-drvo stolarija, koja zahvaljujući aluminijumu kao osnovi, zadovoljava i ispunjava sve uslove sigurne gradnje modernih objekata velikih visina, različitih oblika i zahteva arhitekata.

Drveni podovi
Ukoliko zađemo duboko u istoriju, možemo naći podatke da su prvi podovi u objektima zapravo bili od drveta. Prirodan materijal koji se mogao lako naći u okruženju, njegova jednostavna obrada i ugradnja bili su glavni razlozi toga. Vremenom, kao i sve, podovi su se menjali, usavršavali, evoluirali.
Ali drvo je i dalje ostalo jedan od glavnih i večitih materijala koje se iznova i iznova vraćalo. Dokaz toga je parket. Stari dobri parket, koji je prolazio razne faze, ali uvek je bio tu.
Eventualna polemika može da bude oko načina ugradnje parketa i to da li je tradicionalna riblja kost, mozaik, šah ili naizmenični slog. Kada je kvalitet u pitanju, kod nas je i dalje neprikosnoven hrastov parket, sem ukoliko ne pomenemo egzotične vrste poput kanadskog javora, mahagonija, tikovine… I pored odličnog izgleda, prirodnog tona i topline koju pruža, postavlja se pitanje šta je to što parket vraća stalno u vrh podnih obloga?
Parket je podna obloga koja, ukoliko se profesionalno postavi, traje više generacija. I ne samo to. Parket se posle izvesnog vremena može reparirati i ponovo dostići svoj početni sjaj. Zahvaljujući lakiranju ili u novije vreme ekološkom uljenju, parket ima večiti sjaj novog.
Posebno treba istaći uljenje parketa, čime se stvaraju uslovi parcijalne restauracije. Odnosno, dovoljno je samo zameniti deo poda gde se vidi oštećenje.
Takođe, parket je podna obloga koja je uspela da zadrži svoje tradicionalne vrednosti i tople tonove, ali i da ispoštuje savremeno doba. Naime, na tržištu se pojavio kao dvoslojni i troslojni, odnosno višeslojni parket. To su zapravo modeli parketa koji su nastali spajanjem, lepljenjem više slojeva drveta pod pravim uglom. Na ovaj način nastao je parket koji je jači, otporniji na pritiske, stabilniji i dugotrajniji.
Ovi parketi postavljaju se lepljenjem ili jednostavnim sklapanjem na klik, što je posebno velika prednost, budući da je za znatno kraće vreme moguće postaviti veću površinu parketa.
Takođe, postoje i oni koji su sa završnom obradom tzv. gotovi parketi, koje nije potrebno dodatno lakirati ili uljiti, i koji se mogu koristiti svega 24 sata nakon postavke.
Nasuprot višeslojnim parketima, moderno doba donelo je i povratak nekadašnjeg seljačkog poda, današnjeg masivnog poda, a najpoznatijeg pod nazivom brodski pod. Ova drvena podna obloga sastoji se od jedinstvenog drveta čija dužina dostiže do dva metra. Estetski se odlično uklapaju u svaki enterijer, stabilan je, otporan i siguran za više generacija. Iako oživljava duh prošlih vremena, brodski pod se savršeno uklapa sa modernim enterijerom.
Na osnovu svega navedenog, može se izvesti zaključak da je parket prirodna, prijatna, estetski odlična podna obloga koja se lako uklapa u sve prostore, zadovoljava sve energetske kriterijume, zahvalna je, traje, lako se održava i zadržava svoj prirodni izgled. Zahvaljujući svemu tome parket nosi epitet poda večite popularnosti.
Značaj drvenih podnih obloga, kao i potreba čoveka da je ima u svom okruženju, pokazuje i činjenica da je došlo do stvaranja drvenih podnih obloga za spoljašnju sredinu.
Drugim rečima, napravljen je drveni pod koji odoleva spoljašnjim klimatskim uticajima i bez problema se može postavljati na terasama, balkonima, verandama, tremovima.
Njegovo ime je deking. Ime potiče engleske reči dek (paluba) jer podseća na pod koji se koristi na palubama brodova i koji je izložen spoljašnjim uticajima. Deking se pravi od posebne vrste drveta, najčešće egzotičnog: tikovne, eukaliptusa, mahagonija, crvenog kedra koji su po prirodi otporni na vlagu, jer u sebi sadrže ulje koje im daje elastičnost, otpornost na gljivice, insekte, truljenje i propadanje.
U našim krajevima, za proizvodnju dekinga koriste se četinarske vrste drveća, najčešće ariš. Zahvaljujući procesu termičkog tretiranja, odnosno izlaganja drveta visokim temperaturama, bez ikakvih štetnih supstanci, nakon kojih ono postaje stabilnije, otpornije na deformacije (bubrenje, izvijanje), otpornije na vlagu, vodu i insekte, za proizvodnju dekinga, pored ariša, koriste se i smreka, bor, grab, bagrem.
Deking predstavlja moderan, prirodan, drveni pod koji danas ima sve veću primenu za uređenje spoljašnjeg prostora za odmor i opuštanje. Poređenjem sa drugim vrstama podova, drveni podovi zahtevaju negu, pažnju i vreme. Neko bi rekao zahtevni su.
Međutim, ukoliko ste zaljubljenik u drvo, ukoliko uživate u njegovim šarama, u toplini i atmosferi koju pruža, u tradiciji kojom odiše i prirodnom, zdravom sredinom kojoj vas vraća, nema tog razloga koji će vas odvojiti od drvenog poda.

Drvo u industriji proizvodnje nameštaja
Poseban značaj i kvalitet drveta, dolazi do izražaja kada je nameštaj u pitanju. Međutim, poslednjih decenija, kao rezultat sve lošijeg životnog standarda, došlo je do stvaranja i proizvodnje nameštaja dostupnog širim narodnim masama. Drugim rečima, nameštaja nižeg cenovnog ranga. A, kako nam je svima poznato da neretko niže prodajne cene, automatski vuku i niži kvalitet, kao rezultat čitave priče javlja se nameštaj ne baš zavidnog kvaliteta. Ako dalje posmatramo situaciju, takav nameštaj posle par godina korišćenja, „zreo“ je za zamenu.
Takođe, neretko čujemo komentare kako je stari nameštaj bolji od ovih aktuelnih komada. I postavlja se pitanje, zašto je to tako? Tamo nekih godina kada su ljudi na tržištu imali uglavnom nameštaj od drveta, sasvim je logično kako je isti završio u stanovima i kućama. Sve do sada.
Adekvatna nega i zaštita omogućila je čitavim generacijama da život provedu uz jedan isti regal. Kako? Jednostavno. Regal je od drveta. I sada kada uporedimo ova dva perioda nameštaja iz sadašnjeg i nekog prošlog vremena, zaključujemo da je drvo, materijal koji nudi kvalitet.
Da ne bude zabune i danas na tržištu možete naći kvalitetan nameštaj od drveta. Ali taj isti nameštaj košta. I nekada je koštao, ali su bili drugačiji socijalni uslovi. Kako god, ako povučemo paralelu, dobićemo računicu. Potrošićemo više ukoliko kupimo lošiji kvalitet nameštaja.
Ukoliko je suditi prema nekim statističkim podacima, poslednjih par godina u Srbiji, zabeležen je porast kada su drvna i industrija nameštaja u pitanju.
Pitanje da li smo počeli da menjamo svest o kvalitetu nameštaja od drveta ili je nešto drugo u pitanju, ostavićemo otvoreno. Ono što možemo zaključiti i što je svako od nas imao priliku i lično da se uveri jeste da nameštaj od drveta ima svoju čar, svoju vrednost, svoj kvalitet i to niko ne može osporiti.

Za kraj
Drvo je prirodni proizvod, odličan toplotni izolator, materijal koji je lako obraditi i prilagoditi nameni, sirovina koja zahvaljujući savremenim, ekološkim načinima tretiranja i obrade, produžava vek trajanja, pruža adekvatnu zaštitu i estetski je savršen proizvod.
Drvo nosi neki poseban šmek koji se prenosi na prostor u kome se nalazi i koji izaziva ništa manje posebnu emociju. Drvo je resurs koji treba negovati, čuvati i obnavljati. Odgovoran pristup, zaštita, održivi razvoj i svest o značaju i kvalitetu drveta kao sirovine i prirodnog dobra neka nam bude cilj za nova vremena.
Drvo je od vajkada bilo sa nama. Da li je u pitanju ono stablo na livadi u zavičaju, ovo ovde u dvorištu ili to tamo ispred zgrade u parku, ono ima svoju vrednost. Ekološku, zdravstvenu, duhovnu i emotivnu. Vrednost je tu. Samo je treba prepoznati i čuvati.
Autor teksta: Snežana Trtica Graovac















