Veštačka trava za sportske terene

Ekonomska opravdanost zamene prirodnog travnjaka na sportskim terenima veštačkim je neosporna. Dok prirodnoj travi, uz skupo tetošenje (zalivanje, košenje, prihranjivanje), još treba dati i odmor za oporavak od gaženja, veštački travnjak se može nemilosrdno koristiti 24 sata dnevno, u svim vremenskim uslovima. Bezbednost igrača i ugodna igra su, pri tom, zagarantovani koliko i kod prirodnog travnjaka. Jedini nedostatak veštačke u odnosu na prirodnu travu je jače zagrevanje na suncu i znatna emisija toplote u vrelim letnjim mesecima.

Proizvodnja veštačke trave

Tehnologija proizvodnje veštačke trave preuzeta je od industrije tepiha. Slične mašine taftuju zelena vlakna za podlogu od polipropilena, a zatim se trava šiša na određenu visinu vlati. Poleđina podloge se premazuje slojem lateksa da vlati ne bi ispadale. Na razmacima od 10-15cm buše se rupe prečnika 4mm koje će služiti za oticanje vode ukoliko se trava postavi na otvoreni teren. Trava se na kraju mota u rolne široke obično 4m. Dužina rolni se može naručiti kod proizvođača, a prema precizno pripremljenom nacrtu terena mogu se, u toku proizvodnje, utkati ravne linije terenai u  nekoj drugoj boji, obično beloj ili žutoj.  Najčešći materijali od kojih se prave vlakna su polipropilen i polietilen. Dok su polipropilenska vlakna mekša, dotle je polietilen otporniji na drastične promene temperature u oštrijim klimatskim područjima.

U zavisnosti od toga za koji sport će se koristiti trava, visina vlati se kreće od 10mm do 60mm, a boja je uglavnom zelena, mada se proizvode i druge boje, na primer terakot za teniske terene, a bela, žuta ili plava za linije.

Kvalitet veštačke trave

Osim po visini vlati, trava se razlikuje i po vrsti vlati:

  • monofilament  se ekstrudira kao pojedinačno vlakno
  • fibrilirana vlakna dobijaju se sečenjem tankog filma na trake određene širine i upredanjem više takvih vlakana u jednu vrpcu.

Mada izgleda tanje, monofilament  je robustniji u preseku od fibriliranog vlakna, te je stoga i otporniji na habanje i daje travu koja je jača i dugotrajnija. Pokazatelj kvaliteta vlakna je veličina dtex. To je jedinica za linearnu masenu gustinu vlakna, i pokazuje kolika je masa, izražena u gramima, 10 000 metara nekog vlakna. 12 000 dtex-a znači da 10km datog vlakna teži 12kg.

Što je trava gušće taftovana, to je kvalitet bolji, pa se ova osobina u tehničkim karakteristikama izražava kao tufts/m2. Niža trava (20-25mm) ima oko 20-25 000 taftova /m2, dok od 60mm ima obično 8-10 000. Za tenis je potrebna vrlo gusta niska trava sa oko 40 000 taftova /m2.

Uopšteno, za kvalitet trave važi jednostavno pravilo: više materijala-bolji kvalitet-veća cena. Često se količina materijala iskazuje kao netto težina vlati po kvadratnom metru (nett pile weight g/m2) i ukupna težina zajedno sa podlogom ( total weight g/m2)

Postojanost boje na UV zračenje je takođe bitna za kvalitet trave. Proizvođači kvalitetne veštačke trave uglavnom daju garancije na svoje proizvode u trajanju od 6 do 10 godina.

Postavljanje trave

Sintetički travnjak se može postavljati na betonsku ili asfaltnu ploču, ali je za otvorene terene mnogo bolje postavljanje na drenažni sloj od tucanika i peska. Drenažni sloj je debljine 20-30cm u zavisnosti od veličine i namene terena. Od proizvođača trave dobijaju se i detaljna uputstva za pripremu drenažnog sloja.

Dobro utaban i precizno nivelisan drenažni sloj prekriva se rolnama veštačke trave, a spojevi rolni se ukrajaju i lepe na spojne trake poliuretanskim elastičnim lepilom. Linije se takođe ukrajaju od trave u kontrastnoj boji i lepe na spojne trake.

Ispuna kvarcnim peskom i mlevenom gumom vrši se ručno, ili specijalnim mašinama, vrlo postepeno i pažljivo,uz stalno četkanje trave,  da se vlati ne bi polegle i ostale zatrpane. Kvarcni pesak drži vlati u uspravnom položaju i daje terenu određene sportske karakteristike. Teniski teren se ispunjava samo peskom, dok se fudbalskom dodaje i mlevena guma radi elastičnosti i mekoće. Pesak mora biti okruglog zrna, da ne bi oštećivao vlakna. Za nižu travu, do 40mm, se koristi sitnija frakcija peska (0.3-0.8 mm), a za višlju travu krupnija (0.6-1.2 mm).

Guma može biti reciklirana, dobijena mlevenjem starih automobilskih guma, ili EPDM granule u boji trave, što je bolje, lepše, ali i skuplje rešenje. Količina ispune takođe zavisi od visine vlati i kreće se  od 12 do 20 kg peska i 6-15 kg gume po metru kvadratnom.

Održavanje travnjaka

Najvažnije je veštački travnjak povremeno četkati. To se može raditi ručno- žičanim grabljama, ili mašinski. Ovom radnjom se održava ravnomerna raspodela gume, ili peska,  po celoj površini terena, i sprečava zatrpavanje vlati ispunom.

Autor teksta: Jelena Marković, dipl.ing.tehnol. EUROSELECTA DOO, Novi Sad

Prethodni tekstVlaga u cementnoj košuljici
Sledeći tekstUgradnja parketa – od odabira i postavke do krajnjeg održavanja